Društveni napredak: pojam, kriteriji i rezultati
Ciljani progresivni razvoj svihsfere ljudske civilizacije definiraju se kao društveni napredak. Koncept, kriteriji ovog procesa imaju puno interpretacija. Povijest zna mnoge načine ovog kretanja naprijed u obliku brzog skoka i progresivne evolucije.
Opća obilježja društvene dinamike
Dakle, pojam društvenog napretkakriteriji su definirani kao svi oni preduvjeti koji pridonose dinamičnom procesu obnove i modernizacije. Osnovna je osnova znanstvena i tehnološka revolucija i kardinalna promjena u javnoj svijesti pod utjecajem novih doktrina i ideologija. Višestrukost ovog koncepta ne dopušta da daju jednoznačno tumačenje, međutim, prema marksističkom konceptu, glavni izvor društvenog napretka su načini materijalne proizvodnje i distribucije koristi. Najniža razina je ropstvo sa svojom robom, a na vrhu je društvo univerzalnog prosperiteta (socijalizma). Društveni napredak: pojam, kriteriji ovog procesa u liberalnoj filozofskoj misli također se shvaća kao stupanj ekonomske i političke slobode pojedinca. Država ih jamči.
Društveni napredak: koncept, kriteriji
Postoji još nekoliko autoritativnihmišljenja za modernizaciju kriterija, a koja su dijametralno suprotni. Osnova mnogih istraživača staviti neku vrstu ljestvica vrijednosti, i ima čvrste razlike. Dakle, u totalitarnom društvu, materijalna proizvodnja se razvija vrlo brzo, a zatim istodobno prava i slobode pojedinca i građanina su na prilično niskoj razini, svijetli primjer ove pretpostavke može poslužiti kao komunističkog SSSR-a i nacističke Njemačke. Bez sumnje, društveni razvoj i napredak društva usko su povezani, i, čini se, pojam jednom redu, ali napredak - kardinal, možemo reći, revolucionarnu promjenu u društvu, a razvoj - evolucijski proces, odnosno, Kontinuirana. Prema tome, u jednoj tijeku prvi pogled može prepoznati, u svom drugom odbijen. Međutim, sve ove kriterije su subjektivni i imaju pravo na postojanje.
Antagonizam i jedinstvo poboljšanja društva
Sada ćemo se zadržati na takvom konceptu kaokontradiktornom razvoju i društvenom napretku. Koncept, kriteriji fenomena koji se razmatra, također su vrlo dvosmisleni. Ako uzmemo središnji znak društvenog razvoja, pokazalo se da promjena formacija nije uvijek pomogla povećati proizvodne snage, pa stoga ovaj kriterij gubi svoju definicnu vrijednost. No, potencijalne mogućnosti novog sustava znatno su premašale staru, stoga je trebalo dugo vremena prije nego što se pojavljuju pravi znakovi rastućeg razvoja.
Točno isto, i, možda, više karakterističnodolazi do proturječnosti pri usporedbi kapitalizma i socijalizma. Uostalom, u početku drugi način proizvodnje koji je nastao u zemlji nije ekonomski najrazvijeniji, ali je njegovo uvođenje omogućilo ulazak u redove vođa svjetske ukupne proizvodnje. Te kontradikcije i dalje će utjecati na opći vektor poboljšanja društvenog sustava, stoga način proizvodnje ostaje najstabilniji kriterij društvene evolucije.
