Uzroci građanskog rata u Rusiji

Građanski rat u Rusiji, koji je započeo 1917. (prema ostalim izvorima 1918.)godine, a završila pobjedom Crvene armije 1922. godine, rezultat je političkih, društvenih i nacionalnih proturječja koja su se pojavila u zemlji nakon revolucije 1905. godine.

Uzroci građanskog rata do danas supredmet rasprave povjesničara. Unatoč činjenici da su mnoge političke skupine sudjelovale u ratu, glavna borba bila je između Bijelog pokreta i Crvene armije radnika i seljaka. Obje strane, u slučaju njihove pobjede, očekivale su uspostaviti režim diktature u zemlji. Boljševici su proglasili namjeru da u Rusiji i Europi uspostavi komunističko društvo utemeljeno na ravnopravnosti svih ljudi, a pristaše Whiteovog pokreta proglasili su svoj cilj sazivanje nove konstitutivne skupštine koja bi mogla riješiti pitanje političkog poretka.

Boljševici nisu bili samo spremni za rat, već su i pokušali približiti, s obzirom na vojnu akciju jedini mogući način rješavanja kontradikcija u društvu.

Sljedeći razlozi za građanski rat mogu se nazvati:

• Oduzimanje vlasti boljševicima koji su zaustavili privremenu vladu.
• Odbijanje boljševika da se pridržavaju načela parlamentarizma.

Ove mjere izazivale su ne samo uzbunemonarhisti, ali i građani liberalističke mudrosti. Protiv boljševika, represije, diktature i pojava Crvenog terora negativno su poticali inteligenciju, kao i radnike i seljake. Ti osjećaji doveli su do oživljavanja pokreta Menshevik.

Osim toga, neki istraživači pozivaju na sljedeće uzroke građanskog rata:

• Izlazak iz Prvog svjetskog rata zaključivanjem Brest mira s Njemačkom na iznimno nepovoljnim uvjetima.
• Djelovanje boljševika u selima, koje se sastojalo od grabežljivih akcija protiv seljaka.
• Nacionalizacija banaka, nekretnina i proizvodnih sredstava.
• Rješenje agrarnog pitanja suprotno interesima zemljoposjednika.

Možemo reći da su uzroci građanskog rataleže u proleterskoj revoluciji, kada je bilo podjele društva, a postojale su i proturječnosti koje se nisu mogle riješiti mirno. Nedostatak jasno definirane vlasti, diktatura boljševika dovela je do izbijanja neprijateljstava.

Inozemne zemlje (Engleska, Francuska iItalija) odlučila sudjelovati u građanskom ratu u Rusiji kako bi podržao antibolshevske snage. Osim toga, razmotrili su mogućnost širenja njihovog utjecaja u Rusiju, korištenjem novih separatističkih osjećaja.

Međutim, unatoč svim mjerama, Crvena armija osvojila je rat. Povjesničari imaju dugotrajne rasprave o uzrocima poraza Bijelog pokreta.

Razlozi pobjede Redsa u građanskom ratunisu bili u njihovoj numeričkoj superiornosti. Tijekom cijelog rata, više vojnika napustilo je Crvenu armiju nego što je bilo u Bijeloj vojsci. I malo je vjerojatno da je stanovništvo podržalo boljševike. Prema istraživačima, bijeli pokret je uništio razjedinjenost i nemogućnost vođa da ujedini sve one koji su nezadovoljni novom moći.

Osim toga, seljaštvo se nije htjelo ni pridružitijedne od vojske ili da se ujedini s drugim protivnicima, jer nije htio napustiti svoje zemlje. Kao rezultat toga, boljševici su imali priliku zaustaviti pojedinačne seljačke ustanke bez posebnih poteškoća.

Razlozi za poraz Bijelaca u građanskom ratutakođer se sastojalo od činjenice da su crvene kontrolirale najgušće naseljene točke. Nemogućnost vođa Bijele pokreta da pregovara je razlog nedovoljne pomoći Antante.

Dakle, glavni uzroci građanskog ratabili su u političkoj situaciji toga doba, a poraz Bijele pokreta bio je posljedica slabe organizacije vojnih operacija i neslaganja pojedinih snaga otpora.